Područje općine Bednje ili bednjanski kraj nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Hrvatskoga zagorja, odnosno na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, na području Županije Varaždinske.

Taj prostor je sa svih strana okružen i zatvoren gorama: Ivančicom (1061 m), Strahinjčicom (847 m), Maceljskom gorom (715 m) i Ravnom gorom (686 m). Spojen je cestovnim pravcima prema istoku s Lepoglavom i Varaždinom, prema jugozapadu preko Jesenja s Krapinom i Zagrebom, a prema sjeverozapadu s graničnim prijelazom Macelj na autocesti Zagreb-Maribor te preko njega dalje s Ptujem i Mariborom u susjednoj Republici Sloveniji.

Također postoji sporedni cestovni pravac prema Ptuju preko graničnog prijelaza Cvetlin na sjeveru općine.

Na području općine se nalaze sljedeća naselja: Bednja, Benkovec, Brezova Gora, Cvetlin, Jamno, Jazbina Cvetlinska, Ježovec, Mali Gorenec, Meljan, Osonjak, Pašnik, Pleš, Podgorje Bednjansko, Prebukovje, Purga Bednjanska, Rinkovec, Sveti Josip, Šaša, Šinkovica Bednjanska, Šinkovica Šaška, Trakošćan, Veliki Gorenec, Vranojelje, Vrbno i Vrhovec Bednjanski.

Površina općine iznosi 75,58 km2. Obzirom da je područje općine smješteno na izuzetno brežuljkastom terenu, nadmorska visina varira od oko 230 m na području Rinkovca uz rijeku Bednju pa sve do 686 m odnosno vrha Ravne gore. No treba spomenuti da je većina naselja smještena na brežuljcima visokim do 350 m nad morem.

Udaljenosti Bednje od okolnih gradova su sljedeće:

• Varaždin 37 km
• Ivanec 14 km
• Lepoglava 6 km
• Krapina 14 km
• Zagreb 65 km
• Ptuj 35 km
• Maribor 60 km

Općina Bednja ima, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, 4765 stanovnika. Bilježi se značajan pad broja stanovnika u posljednjih 40 godina (ukupno 50% – po popisu stanovništva iz 1961. Bednja je imala 9320 stanovnika) zbog migracije stanovnika uvjetovane ekonomskim razlozima.

U posljednjih nekoliko godina prisutno je stagniranje u padu broja stanovnika što se pripisuje sve boljim prometnim i ostalim komunikacijama. Iz Bednje se više nije potrebno preseliti u okolne gradove zbog zaposlenja već se može svakodnevno putovati.

U toj činjenici općina Bednja vidi svoju budućnost.

Objava Prirodni položaj pojavila se prvi puta na Turistička zajednica Trakošćan - Općina Bednja.

Taj tip klime je nazvan i “klimom bukve”, prema prevladavajućem šumskom raslinju. No mogu se navesti neki podaci koji kazuju o odstupanjima klime bednjanskog područja u odnosu na bliže gradove. Područje općine nalazi na nadmorskoj visini od oko 230-300 m, no zbog samog položaja, a to je sa sjeverne strane gorskog lanca Ivančica – Strahinjčica, klima je nešto hladnija od očekivane za tu nadmorsku visinu na području sjeverozapadne Hrvatske.

Redovita klimatološka mjerenja koja su pokrenuta početkom 2006. godine dokazuju tu tvrdnju.

Bednja ima, pogotovo u hladnom dijelu godine, redovito jednu od najnižih jutarnjih temperatura u Hrvatskoj, pa zimi jutarnja temperatura od -20 Celzijevih stupnjeva nije nikakva rijetkost i po svome iznosu je često bliža istodobnim vrijednostima u Gospiću i Korenici nego npr. u Varaždinu, Krapini ili Zagrebu.

Opće je poznata činjenica da vegetacija u proljeće na bednjanskom području kasni oko dva tjedna u odnosu na okolna područja.

Zimi se također često događa da u vrijeme prolaska atmosferskih poremećaja na bednjanskom području pada snijeg, dok u ostalim područjima (pa i na istim nadmorskim visinama) pada kiša. Očito je da je prizemna temperatura prilikom takvih uvjeta za svega koji stupanj niža, što je u tim situacijama dovoljno da umjesto kiše pada snijeg.

Klima bednjanskog kraja ima očito neke karakteristike visoravni, pa zbog toga bednjanski kraj čak možemo nazvati „Zagorska Lika“.

A kako se na suprotnoj strani Strahinjčice, na području Krapine javlja vjetar koji po nekim svojim karakteristikama podsjeća na buru (mahovitost, javlja se u isto vrijeme kad i bura na Jadranu), koji s oprezom možemo i nazvati „Zagorska bura“, teza o „Zagorskoj Lici“ je još zanimljivija i zaslužuje daljnja istraživanja.

Objava Klimatska obilježja bednjanskog područja pojavila se prvi puta na Turistička zajednica Trakošćan - Općina Bednja.

Rijeka Bednja izvire u Bednjici. Na svome putu dugačkom 133 km u početku teče između Ravne gore i Ivančice.

Objava Rijeka Bednja pojavila se prvi puta na Turistička zajednica Trakošćan - Općina Bednja.

Objava Velike Pećine pojavila se prvi puta na Turistička zajednica Trakošćan - Općina Bednja.

Strahinjščica je srednje visoka šumovita planina (846 m) koja povezuje Ivanščicu na istoku, s Kostelskim gorjem na zapadu i zajedno s njima dijeli Zagorje na dvije kotline.

Njezina glavna kosa strmo se uzdigla između sela Jesenja i Strahinja, u smjeru istok – zapad, u dužinu od desetak kilometara. Ta kosa na zapadu završava markantnim strmim vrhom s kamenom glavicom odakle je lijep vidik (Slon, 445m), a na istoku Hajdinskim zrnom (738 m) na kojemu su Pisane pečine.

Od Ivanščice je dijeli sutjeska Očura, a od Kostelskog gorja sutjeska Krapinice. Smatra se posebnom planinom zbog velikih strmina, duboko usječenih klanaca, ogoljelih grebena i vapnenačkih stijena. Unatoč tome može se bez većih poteškoća prijeći uzduž i poprijeko.

Najzanimljivija mjesta na gori su planinarski dom s okolicom i stijena Dedek iznad doma, s koje je lijep vidik na Krapinu.

Strahinjščica je vrlo važna za područje općine Bednja jer oblikuje klimu na tom području poznatu pod nazivom ˝Zagorska Lika˝.

Objava Strahinjčica pojavila se prvi puta na Turistička zajednica Trakošćan - Općina Bednja.

Maceljska gora je razgranati gorski hrbat koji se proteže u smjeru zapad-istok, od Rogateca u Sloveniji do Trakošćana, u duljini od 22 km.

Na dva dijela hrbat Maceljske gore dijeli cestovni pravac Krapina-Ptuj kod Donjeg Macelja. Najviši ogranak je Log s vrhom Balinovec (718 m) u Sloveniji, a istočno je, u Hrvatskoj, nešto niži vrh s masivom Čemernica (potočna dolina zapadno od Trakošćana), s najvišom ko­tom Kamenom gorom (489 m).

Najslikovitiji i najzanimljiviji predio Maceljske gore je predio ispresijecan potočnim doli­nama između Čemernice (Brezova Gora) i Gornjeg Jesenja, te predjeli Ježovec, Pašnik, Vrbno, Šinkovica i Osonjak u Općini Bednja. Planina je prekrivena uglavnom bjelogoričnom šumom (bukva, hrast kitnjak, grab).

Maceljska gora zanimljiva je za lakše i teže pješačke ture i lovni turizam.

Objava Maceljska Gora pojavila se prvi puta na Turistička zajednica Trakošćan - Općina Bednja.

Ravna gora (686 m) smjestila se u gornjem porječju rijeke Bednje i smatra se posljednjim ogrankom Alpa. Omiljeno je izletište rekreativaca koji se ovdje zadržavaju i vikendom zahvaljujući planinarskim domovima.

Možete se odlučiti za planinarenje, paragliding ili alpinističko penjanje po stijenama Velike pećine. Mogućnost su različite.Sve ovisi o vama i vašim resursima energije. Na Ravnoj gori postoje dva uzletišta za paraglidere.

Prekrasni pejzaži i uređeno sletište u Cvetlinu čine Ravnu goru najatraktivnijom lokacijom za slobodno jedrenje u ovom djelu Hrvatske. Ovdje se redovno održavaju državna i europska natjecanja u tom sportu.

Vidikovac na Ravnoj gori pruža prekrasan pogled na dvorac Trakošćan prema kojem vas vode pješačke staze. Na putu do dvorca šarmirat će vas mala bednjanska dvorišta, pokoje raspelo i ranobarokna kapelica

Sv. Tri kralja te vam ispričati priču o dubokoj religioznosti ljudi ovoga kraja. Negdje na oko pola puta, u zaselku Križišće, nemojte propustiti svratiti do bednjanskog zvonara Ivana Kušenića. Planinarima je dobro poznat po najboljem vinu u bednjanskom kraju, a odlični su mu i drugi domaći proizvodi.

Objava Ravna Gora pojavila se prvi puta na Turistička zajednica Trakošćan - Općina Bednja.