Prema legendi Trakošćan je svoje ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga sačuvana predaja govori, da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima.

Toponim Trakošćan prvi se puta spominje u pisanim dokumentima 1334. godine.

Gospodari utvrde u prvim stoljećima nisu poznati, tek znamo da su od kraja 14. st. vlasnici grofovi Celjski, koji istovremeno gospodare čitavom Zagorskom grofovijom. Uskoro ta obitelj izumire i Trakošćan dijeli sudbinu ostalih njihovih gradova i posjeda koji se usitnjavaju, i mijenjaju razne gospodare. U toj podjeli Trakošćan, kao jedinstveno imanje, pripada najprije vojskovođi Janu Vitovcu, zatim Ivanišu Korvinu, koji ga poklanja svome podbanu Ivanu Gyulayu. Ova obitelj
zadržava dvorac kroz tri generacije, te izumire 1566., a vlastelinstvo preuzima država.

Za učinjene usluge kralj Maximilijan dodjeljuje vlastelinstvo Juraju Draškoviću (1525.-1587.), najprije osobno, a potom na nasljedno uživanje. Tako je konačno 1584. Trakošćan stekla obitelj Drašković.

U razdoblju procvata izgradnje dvoraca u Hrvatskom zagorju, u drugoj polovici 18. st., dolazi do napuštanja Trakošćana. Zapušten, počinje naglo propadati, pa se tek polovinom 19. st., obitelj ponovno zanima za svoj titularni grad, u duhu novog vremena, romantičnog povratka prirodi i obiteljskim tradicijama. U tom duhu podmaršal Juraj V. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj. Iduće generacije povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944. kad se iseljavaju u Austriju, ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran.

Od renesanse do historicizma

Muzej posjeduje vrijednu muzejsku građu iz razdoblja renesanse do historicizma, sačinjenu od vrijednih zbirki slika, namještaja, oružja i drugih predmeta, koji su stalno izloženi u originalnim prostornim cjelinama koje prezentiraju velikaški život kroz povijest Trakošćana i obitelji Drašković.  1954. osnovan je muzej sa stalnim postavom.

Danas je dvorac u vlasništvu Republike Hrvatske.

Jeste li znali?

Objava Dvorac Trakošćan pojavila se prvi puta na Turistička zajednica Trakošćan - Općina Bednja.

U njemu su posađene različite egzotične vrste drveća koje mu, osobito ujesen, daju šarenilo i dinamiku. Prisutnost crnogoričnih vrsta (osobito jele), na ovim visinama (250 m), dokazuje vegetacijski obrat, odnosno, prisutnost vrsta značajnih za veće nadmorske visine i obratno, na višim obroncima susrećemo bjelogorične vrste karakteristične za niže nadmorske visine.

Osobito i prepoznatljivo obilježje Trakošćanu daje veliko umjetno jezero, dugo oko kilometar i pol, čija površina iznosi oko 17 hektara, a dubina oko 2,5 metra. Voda se ljeti ugrije i do 22° C. U zimi se površina jezera zaleđuje i led na njoj ostaje oko tri mjeseca. Od samog nastanka jezero je imalo dvojaku funkciju – gospodarsku, kao ribnjak i estetsku, kao dekorativni element uobičajen u romantičarskoj parkovnoj arhitekturi. Uz samo jezero uređene su pješačke staze, koje taj prostor pretvaraju u jedinstveno šetalište.

Postoje indicije da je grof Juraj Drašković pristupajući rekonstrukciji dvorca imao razrađen projekt za njegovo turističko korištenje. Preuređenje kompleksa podvrgnuo je estetskim zakonitostima i stvorio privlačno okruženje kojem nema premca ni u široj udaljenosti.

U Trakošćanu možete naći utočište u kojem ćete ugodno provesti vrijeme upoznavajući kulturnu baštinu i istodobno uživati u ambijentu neponovljive ljepote.

Objava Park šuma i jezero pojavila se prvi puta na Turistička zajednica Trakošćan - Općina Bednja.