TZ Općina Bednja

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Danas je to jednobrodna crkva s polukružnim svetištem smještena na uzvisini iznad bednjanske doline. Nastaje u 14.st. kao tipski objekt ladanjske župne crkve s izdvojenim zvonikom. Prvobitno je bila manjih dimenzija, svetište je bilo svođeno i oslikano dok je lađa imala strop. 1334 u popisu župa spominje se vjerojatno kao župa Trakošćan da bi se tek kasnije spominjala kao župa Bednja.

Krajem 18. st. (1783.) crkva se dograđuje, dobiva veće svetište sa novim glavnim oltarom u klasicističkom duhu (oltar je djelo Matije Galla iz Ormoža) te se iluzionistički oslikava njegova pozadina (1792.). Današnji izgled potječe s početka 19. st., kad dobiva i većinu oltara.

Orgulje su rad graditelja Gaetana Moscatellija (1812.) te predstavljaju mletačko graditeljstvo koje se bitno razlikuje od njemačkog. Uz drugačija konstrukcijska rješenja i izgled, njegove orgulje krasi plemeniti zvuk, nasuprot oporom i reskom zvuku njemačkih orgulja koje prevladavaju u našim krajevima.

Orgulje u Bednji i pozitiv na Ravnoj gori jedina su sačuvana Moscatelijeva djela u sjevernoj Hrvatskoj i uopće, jedina veća djela talijanske škole ikada postavljena u Hrvatskom zagorju.

Već se prve generacije Draškovića pokapaju u obiteljskoj grobnici crkve o čemu nam svjedoči nadgrobna ploča iz 1587. podignuta Gašparu . Uz južni zid crkve nalaze se grobnice zadnjih generacija te grofovske obitelji. Proštenje se održava na dan Sv. Izidora (10. svibnja) te na Veliku Gospu (15. kolovoza).

1672. pred župnom crkvom župnik Nikola Zidić podiže pil (poklonac), kvalitetan rad seoskog majstora. Prikazuje Sv. Mariju s malim Isusom u rukama dok je sam stup reljefno ukrašen figurom, ornamentima i natpisima.

U blizini crkve je zdanje župnog dvora izgrađeno u drugoj polovici 18. st. Objekt je jednokatna kurija s kamenim prozorskim okvirima.